Diabetes mellitus FAQ

Diabetes mellitus – ucestala pitanja
Doktor medicine odgovara


P: Je li moguce imati dijabetes i osjecati se zdravo?
O: Dijagnoza dijabetesa ne ovisi o tome kako se osjecate. Neki simptomi ostaju dugo neprepoznati, stoga se velikom broju ljudi godišnje ne dijagnosticira bolest. Pozitivna obiteljska povijest bolesti igra veliku ulogu, kao i nacin života( tjelesna težina, aktivnost i prehrana). Ako sumnjate da ste pod rizikom ili ste osjetili neki od simptoma dijabetesa (brzi gubitak težine, pojacana žed, pojacan apetit, prekomjerno mokrenje), trebate se javiti svom lijecniku.

P: Koji su simptomi dijabetesa?
O: Simptomi kod dijabetesa tipa 1 su jace izraženi i brže se razvijaju nego kod tipa 2 ili dijabetesa u trudnoci..To su jaka glad i žed, slabost, ucestalo mokrenje, nagli gubitak težine, bol u trbuhu, mucnina i povracanje, zadah mirisa na aceton. Kod dijabetesa tip 2 simptomi se razvijaju postupno, bolest se cesto otkrije prilikom rutinskog pregleda krvi i lijecnickog pregleda ili po postojanju nekih simptoma kao što su: slabost, ceste infekcije urinarnog sustava, usporeno cijeljenje rana, slabiji vid, žed, ucestalo mokrenje, mravci, trnci ili bolovi u ruci i stopalu.
U trudnoci se dijabetes otkrije kada se radi nalaz krvi, cesto je povezan s povecanom razinom hormona i ne predstavlja vecu opasnost, a predstavlja problem ako intolerancija glukoze zaostane i nakon 6 mjeseci iza poroda.

P: Postoji li laboratorijski test kojim se otkriva imam li ja dijabetes?
O: Da, odreduje se glikemija( razina glukoze u krvi )na tašte(normalno je od 4,0-5,0mmol/L), i nakon opterecenja glukozom( OGTT test, normalno od 4,0-7,5 mmol/L) i odredivanjem glikoziliranog hemoglobina u krvi- promijenjenog hemoglobina u prisutnosti glukoze (HBA1c). Kada ima više glukoze u krvi nalazi se i veca razina HBA1c ( normalno <6,1% ).

P: Ako mi se dijagnosticira dijabetes, moram li se lijeciti do kraja života?
O: Na žalost, dijabetes nece nestati s lijecenjem. Radi se o kronicnoj bolesti, koja se može kontrolirati, i na taj nacin sprijeciti nastanak neželjenih komplikacija.
Osobe s dijabetesom moraju upražnjavati tjelesnu aktivnost, jer to smanjuje potrebu tijela za inzulinom, moraju promijeniti nacin prehrane u kombinaciji s uzimanjem oralnih antidijabetika ili inzulina putem injekcija. Sve te aktivnosti pomoci ce bolesniku da živi kvalitetno i bez komplikacija.

P: Što su komplikacije šecerne bolesti?
O: Ako se bolest ne lijeci na primjeren nacin, posljedice mogu biti traumaticne i razarajuce za organizam. Može doci do sljepoce, oštecenja bubrežne funkcije, kardiovaskularne bolesti, seksualne disfunkcije, neuroloških poremecaja, oštecenja periferne cirkulacije i posljedicno amputacije dijela ili cijelog uda, te smrti. Na srecu, sve te komplikacije možemo umanjiti, cak i izbjeci, s dobrom kontrolom glukoze u krvi, pravilnom prehranom, prestankom pušenja, povecanom tjelesnom aktivnošcu, primjerenom njegom stopala i ocnim pregledima, te naravno s redovitim uzimanjem lijekova. Americka studija DCCT( The Diabetes Control and Complications Trial) dokazala je kako se redovitim pracenjem razine glukoze u krvi i provodenjem dijetnih mjera može postici 60-70% manje komplikacija.

P: Je li dijabetes tip 2 manje ozbiljan nego tip 1, zbog toga što se ne uzima inzulin?
O: Ozbiljnost oboljenja ne mjeri se time što treba ili ne uzimati inzulin. Oba tipa bolesti mogu uzrokovati ozbiljne po život opasne komplikacije, ako se bolest ne lijeci pravilno.
Bolja podjela bi bila da je dobar dijabetes bez komplikacija, a loš s komplikacijama.

P: Zašto je potrebno višekratno mjerenje glukoze u krvi u toku dana?
O: Zato što se treba nauciti kako dobra kontrola glukoze u krvi vodi boljoj kontroli bolesti,
i samim time smanjenju komplikacija.

P: Hocu li se moci baviti rekreativno sportom ako imam dijabetes?
O: Povecana tjelesna aktivnost ima izrazito povoljan ucinak na bolest u smislu pojacane prokrvljenosti, boljeg mišicnog rada, povecane potrošnje glukoze i smanjene potrebe za inzulinom, regulacije tjelesne težine, smanjenju komplikacija. Kako bi se mogli rekreativno baviti sportom, osim redovnih posjeta lijecniku neophodno je voditi brigu o dobroj sportskoj i obicnoj obuci, koja ne smije imati unutrašnje šavove, kako bi se izbjeglo nastajanje natisaka i rana na stopalima Dakle treba biti izradena po strogim ortopedsko-tehnickim kriterijima, izradena po mjeri, uz upotrebu odgovarajucih ortopedskih uložaka i naravno primjerenu njegu stopala. Sve navedeno je sa ciljem sprijeciti vaskularne komplikacije i nepotrebne amputacije.
OTOS Ortopedska tehnika d.o.o. posjeduje radionicu u kojoj se iza pregleda dijabetologa, i našeg strucnog osoblja, uzima otisak stopala u gipsu, a zatim se izraduje posebna obuca koja slijedi oblik Vašeg stopala i pruža mu najveci stupanj zaštite i potpore, uz odlicnu udobnost.